Cijelo Sarajevo srpsko mučilište

Cijelo Sarajevo srpsko mučilište Štampa
Autor: Mladen Kremenović
utorak, 22 novembar 2011 20:06

Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić sa suzama u očima dočekao je vijest o hapšenju osmorice osumnjičenih za stravične zločine, počinjene nad srpskim civilima, zatočenim u logorima na području sarajevske opštine Hadžići. Jovičić je jedan od nekoliko hiljada logoraša, koji su na svojoj koži osjetili brutalnost pripadnika bošnjačke Armije RBiH, jer je 44 mjeseca proveo u kazamatima širom Sarajeva, ali kao što i sam tvrdi, "Silos" nikada neće moći da zaboravi.

- Dovoljno je reći da sam za prva 63 dana zarobljeništva spao na 34 kilograma težine. Da nisam imao kožu, kosti bi mi se rasule. Mučili su nas, pored ostalog, najgorom kaznom koju civilizacija poznaje - glađu. To je samo jedan od preko 100 načina, na koji su nas mučili. Tri puta je trebalo da me strijeljaju, tražio sam da pucaju i da mi olakšaju pakao, kroz koji prolazim - rekao je između ostalog Jovičić.

FOKUS: Uhapšeni su prvi osumnjičeni za zločine u "Silosu". Nažalost, jedan ste od onih koji su tamo proveli znatan dio zarobljeničkog staža. Šta se dešavalo u "Silosu"?

JOVIČIĆ: Prvi put, 15 godina od kraja rata u BiH, dočekali smo kakvu-takvu satisfakciju, da je Tužilaštvo BiH počelo nešto da radi. Meni lično ova istina ne treba, jer, ja je vrlo dobro znam. Ona je potrebna zbog ljudi, koji su zvjerski likvidirani u tom logoru. Ubijena su 24 čovjeka na najsvirepiji način. Ne smijemo zaboraviti još goru činjenicu da je nakon završetka rata preko 100 logoraša umrlo od posljedica stravičnog zlostavljanja i prebijanja u tom logoru smrti. Logor "Silos" najduže je postojao u BiH. Umrli su mladi ljudi i odnijeli istinu sa sobom. Nije to bio logor samo u mjestu Tarčin. Vojnim žargonom govoreći, on je bio mjesto za otkomandu, jer su logoraši u grupama odvođeni na prve borbene linije, kao što je Jevrejsko groblje u Sarajevu ili logor "Hrasnica", gdje sam i ja bio šest i po mjeseci, gdje sam u "živom štitu", sa svojim sapatnicima, osvajao teritorije za muslimansku vojsku. Tako smo osvojili bez puške više od 2,5 kilometra i pomjerili muslimansku vojsku prema srpskoj vojsci.

FOKUS: Poznajete li osobe, koje su privedene? Da li su to zaista najodgovorniji ili na spisak još nije stavljena tačka?

JOVIČIĆ: Svi su mi poznati. Mnogima sam prije rata, nažalost, pomagao. Na sudu ćemo dokazivati gdje su oni, koji su mnogo odgovorniji od njih, a to su oni koji su im naredili da se taj logor osnuje. Gdje je na ovoj listi komandant Prvog sarajevskog korpusa Vahid Karavelić i načelnik vojne bezbjednosti tog korpusa Nežad Ajnadžić. Ajnadžić je posjetio sve ćelije, pa kada je došao do ćelije broj šest, u kojoj sam bio, upitao je gdje je Slavko Jovičić. Javio sam se, iako su sve glave bile oborene, jer nismo smjeli da gledamo. Znam šta je tada rekao. Dobro sam to zapamtio.

FOKUS: Šta je rekao?

JOVIČIĆ: "Sve ovo treba pobiti kao paščad, ali nećemo sada, jer nam trebaju za razmjenu." Da ironija bude veća, sada bih ja trebao u parlamentu BiH za njega glasati da bude ministar odbrane BiH. On je kandidat, što su samo nova poniženja iz Sarajeva. Gdje su članovi Ratnog predsjedništva iz aprila 1994. godine. Alija Izetbegović je tada rekao da se Srbi drže bespravno u koncentracionom logoru "Silos". Upravo je Izetbegović prvi rekao da se radi o koncentracionom logoru. Rekao sam to Karli del Ponte, molio je da ne dozvoli da bog bude brži i da procesuiraju Izetbegovića. Otvorila je fioku i pokazala pripremeljenu optužnicu, ali nije htjela da ga optuži. Bili su na toj sjednici i Ejup Ganić, Jovan Divjak, Mirko Pejanović, Miro Lazović. Svi oni znali su za taj logor. Dokazivaćemo to u procesu, uostalom, ovi koji su privedni treba da kažu ko im je naredio. Zašto su zatvorili sve muškarce s područja Pazarića i Tarčina, od 14 do 75 godina.

FOKUS: Kažete, sve se to manje-više već odavno znalo. Ipak, zašto je trebalo da prođe 15 godina, pa da "Silos" dođe na dnevni red?

JOVIČIĆ: Haški tribunal bio je zauzet satanizovanjem Srba. Ovo je prvi predmet na području Sarajeva, gdje ćemo mi dokazati šta se dešavalo. Do sada nijedno dijete u Sarajevu bošnjačke nacionalnosti ne bi reklo da je u Sarajevu tokom rata bio ijedan logor. A bila su 124 logora u navodnom multietničkom Sarajevu. Sve ćemo to dokazivati.

M. KREMENOVIĆ

Spomen-obilježja

FOKUS: Postoji li igdje u FBiH spomen-obilježje za ubijene srpske civile i vojnike?

JOVIČIĆ: Danas, 16 godina poslije rata, mnogi nas vrijeđaju i predlažu gotovo nesuvisle stvari, poput Svetozara Pudarića, funkcioner SDP-a, koji je nedavno predložio da se na "Kazanima" napravi spomen-obilježje, kako bi se, navodno, obilježilo mjesto stradanja Srba. Tamo se ne može doći ni džipom. Ko će doći da vidi spomen-ploču? Zašto nam ne dozvole da takve ploče stavimo na današnji Sud i Tužilaštvo BiH, nekadašnju kasarnu "Viktor Bubanj", gdje je takođe bio logor za Srbe. Boje se, očigledno, da će doći novinari iz drugih zemalja, pa će zapitati šta je to bilo u centru Sarajeva i šta se dešavalo.

линк

obraČun s ubicama Srba u Sarajevu

Uhapšeno osam Bošnjaka zbog zločina u ‘Silosu’

Mustafa Đelilović (56), Fadil Čović (58), Mirsad Šabić (57), Nezir Kazić (51), Bećir Hujić (54), Halid Čović (58), Šerif Mešanović (54) i Nermin Kalember (42) uhapšeni su juče na području Hadžića i okoline zbog sumnje da su počinili ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika Srba u logoru „Silos“.


STRAVA I UŽAS „Silos", zloglasni logor za Srbe u Tarčinu od 11. maja 1992. do 27. januara 1996.

Hapšenje njih osmorice obradovalo je Slavka Jovičića Slavuja, poslanika u Parlamentu BiH, koji je 44 meseca proveo u zloglasnom logoru „Silos" u Tarčinu. On za Press RS poručuje da je u priči najmanje bitan on i da je najvažnije to što su prvi put, po nalogu Tužilaštva BiH i uz neoborive dokaze, pohapšeni oni koji su krivi za torture, zlostavljanja, mučenja i ubijanja sarajevskih Srba.

- Nisu „Silos" samo 24 ubijena za vreme rata, već i najmanje stotinu onih koji su posle rata umrli od posledica toruture, ali i pet stotina onih koji su, svi redom, teško bolesni. Ovo je samo mala satisfakcija koju čekamo 15 godina - poručio je Jovičić.

Velimirović: To je samo početak

Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović kaže da hapšenje osmorice osumnjičenih za zločine u „Silosu" treba da bude samo početak.

- Ovo ne sme da se završi samo na onima koji su bili u samom logoru. Potrebno je raskrinkati i pred lice pravde dovesti kompletan sistem koji je omogućio da se sve to dešava. Treba utvrditi ko je sve to omogućavao, a verujem da ako Tužilaštvo BiH sada i nema informacije o tome, da će im one biti otkrivene prilikom suđenja ovoj osmorici. Ako se samo na njima završi, praktično ništa neće biti urađeno - kaže Velimirović.

Nikad nije kasno

Vidno potresen, Slavuj nije mogao da obuzda emocije posle vesti da je bar deo onih koji su mu potpuno uništili život završio iza rešetaka.

- Taj logor formiran je 11. maja 1992. godine, a rasformiran 27. januara 1996. godine, dva meseca posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Mnogo je pitanja na koja će neko morati da da odgovore, od toga zašto su u njemu bili zatvoreni svi muškarci iz Pazarića i Tarčina, zašto je služio kao centar za slanje logoraša u prve borbene linije gde su služili kao živi štitovi, zašto smo mučeni glađu, spavali na betonu i sve ostalo. Sve to ćemo dokazivati na sudu - kaže Jovičić.

Jovičić kaže da je reč o ljudima koji su odgovorni za osnivanje i rad „Silosa", ali se nada da će proces protiv njih dovesti do onih koji su izdali nalog da se skladište za žito pretvori u logor za Srbe.

- Nadam se i verujem da će proces istragu dovesti i do svih članova Ratnog predsedništva RBiH, jer stenogrami sa sednica tog organa pokazuju da su i Mirko Pejanović, i Miro Lazović, i Ejup Ganić znali za ono što se događa u „Silosu", a ništa nisu učinili da to spreče. A tek šta će biti sa Vahidom Karavelićem ili Nedžadom Ajnadžićem, koji je u januaru 1994. godine obišao sve ćelije, a sada je kandidat za ministra odbrane BiH! - pita se Slavuj.

Radojka Pandurević, koja je u „Silosu" provela 1.339 dana, smatra da je 16 godina predug period da se napokon pohvataju oni koji su odgovorni za zločine u tom logoru. Ona nema poverenja u pravosuđe BiH ni u ovom slučaju.

Fakti

- Mustafa Đelilović bio je predsednik SO Hadžići, predsednik Kriznog štaba i Ratnog predsedništva opštine Hadžići

- Fadil Čović obavljao je funkciju načelnika SJB Hadžići

- Mirsad Šabić bio je komandir Policijske stanice Pazarić

- Nezir Kazić bio je komandant 9. brdske brigade takozvane Armije RBiH, od januara 1993. godine do novembra 1994. godine

- Bećir Hujić obavljao je funkciju upravnika logora „Silos" od maja 1992. do avgusta 1994. godine, kada je postao zamenik upravnika

- Halid Čović bio je upravnik „Silosa" od avgusta 1994. godine do januara 1996. godine. Prethodno je bio zamenik upravnika

- Šerif Mešanović bio je zamenik upravnika „Silosa" i upravnik logora u kasarni „Krupa"

- Nermin Kalember, zvani Buba, bio je stražar u logoru „Silos" od maja 1992. godine do sredine 1995. godine

Sumnja u pravosuđe

- Otkako su osnovani Sud i Tužilaštvo BiH, u tim institucijama Srbi su završavali zbog običnog šamara, a tolike godine moralo se čekati da se hapse odgovorni za „Silos", i to sada kada dobar deo svedoka nije više među živima. Plašim se samo da od procesa protiv njih neće biti ništa, jer će ih u sudu dočekati njihov čovek Davorin Jukić, koji će ih pustiti na slobodu, uz izvinjenje - kaže Pandurevićeva.

Ona se priseća da je krajem maja 1992. godine privedena na informativni razgovor kao „političko lice". Greh joj je bio što je na prvim višestranačkim izborima postala odbornik SDS-a u Hadžićima. Taj „informativni razgovor" potrajao je 44 meseca. Tek posle 28 meseci tamnovanja izvedena je pred Davorina Jukića, koji ju je saslušao bez advokata i odredio joj pritvor.

- Nikom od zatvorenika nikad nije dokazano da su krivi za ono za šta su optuživani. Dnevno smo dobijali samo jednu krišku hleba i pet-šest kašika nekakve kisele tečnosti. Svaki dan je neko padao u komu od gladi - priča Pandurevićeva.

Žarko Marković

линк

Sarajevski "udruženi zločinački poduhvat"
Autor: Slađana Gajić
utorak, 13 decembar 2011 00:25

viktor-bubanjPodizanjem optužnice protiv Besima Muderizovića, Ramiza Avdovića, zvanog Daidža i Vintila Luliana Nikolae, Tužilaštvo BiH konačno je otvorilo fioke i iz njih počelo da izvlači predmete ratnih zločina, počinjenih nad srpskim narodom tokom proteklog rata u BiH.

Pomenutoj trojki na teret se stavljaju zločini, počinjeni u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj", jednom od najzloglasnijih logora za Srbe na području grada Sarajeva. Muderizović je bio zamjenik upravnika na petom spratu Okružnog zatvora u Sarajevu i komandir vojnog zatvora u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj", Avdović komandir straže, a Vintil Lulian Nikolae stražar.

Optužnica ih tereti kao svjesne učesnike udruženog zločinačkog poduhvata, koji je počeo početkom maja 1992. godine i trajao do kraja novembra 1992. godine, čiji je cilj bio zarobljavanje civila srpske nacionalnosti s područja grada Sarajeva u nehumanim uslovima u vojnom zatvoru u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj" u Sarajevu, suprotno odredbama Ženevske konvencije.

U saopštenju Tužilaštva se navodi da je u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj" bilo zarobljeno najmanje dvjesto civila srpske nacionalnosti, kojima nije bio saopšten razlog zarobljavanja, niti je protiv većine njih vođen krivični postupak. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

U nevladinom sektoru u Srpskoj, s jedne strane, pozdravljaju podizanje optužnice, ali s druge strane izražavaju sumnju u namjere Tužilaštva i Suda BiH u pogledu procesiranja odgovornih za ratne zločine nad Srbima u logoru "Viktor Bubanj". Oni smatraju da se počelo odmotavati klupko zločina nad srpskim narodom nakon što je otvorena priča logora "Silos", te saslušan Ejup Ganić i Zaim Backović. Da će se nešto desiti, moglo se naslutiti i poslije nedavnog sastanka zamjenice glavnog tužioca BiH Vesne Budimir s predstavnicima udruženja proisteklih iz proteklog rata u Banjoj Luci.

Dražan Perendija, predsjednik Predsjedništva BORS, smatra da je podizanje optužnice korak naprijed u dokazivanju istine o stradanju Srba u proteklom ratu.

- Međutim, nakon što je Samir Bejtić oslobođen optužbi da je u Kazanima počinio zločin, više nisam ubijeđen u objektivanost rada pravosudnih institucija - istakao je Perendija.

On je rekao da već duži period ne vjeruje Sudu BiH i da je sada veliko pitanje kako će ova institucija postupiti u slučaju "Viktor Bubanj".

- Zna se kakav je omjer osuđenih i oslobođenih zbog ratnih zločina među narodima u BiH. Kada se to sagleda, svima je jasno kako pravosuđe BiH funkcioniše - objasnio je Perendija.

Kako je naglasio, optužnice su prvo trebalo da se podižu protiv naredbodavaca zločina nad Srbima u ovom slučaju, kao i u mnogim drugim slučajevima, a ne da se bave trećerazrednim licima.

Sličnog je stava i Mirko Vranić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, koji ne krije da je pesimista.

- Dosadašnji rad Tužilaštva i Suda BiH stvorio je takvu situaciju da im više ništa ne vjerujemo. Strah me da je sve ovo maska pravosudnih institucija - naglasio je Vranić.

Prema njegovim riječima, bilo bi dobro kada bi se na ovaj način otvorio proces utvrđivanja odgovornosti za zločine počinjene nad Srbima u BiH.

Predsjednik Saveza logoraša RS, Branislav Dukić, smatra da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnice protiv tri nižerangirana lica, čime je ponovo izbjegnuta odgovornost za zločine vojnog i političkog vrha bivše RBiH, koji je dobro znao šta se dešavalo u logoru "Viktor Bubanj".

- Za dešavanja u logoru "Viktor Bubanj" dobro su znali Alija Izetbegović, Vahid Karavelić i Jovan Divjak, koji su posjećivali taj logor tokom rata - rekao je Dukić, koji je bio zarobljen u ovom logoru.

- "Viktor Bubanj" je bio otvoren od 1992. godine sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a mnogi srpski logoraši tamo su mučeni i zvjerski ubijani, te psihofizički zlostavljani - podsjetio je Dukić.

Slavko Jovičić, poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine kazao je da podizanje optužnice predstavlja svojevrsno priznanje da je na tom mjestu bio logor za Srbe.

- Davno smo govorili da je u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj", a današnjem sjedištu Tužilaštva i Suda BiH, u toku rata bio logor za Srbe - rekao je Jovičić.

Prema njegovim riječima, priznanje bošnjačkih političara za to nikada nije dobijeno, kao što nikada niko od bošnjačkih zvaničnika nije rekao da je postojao i jedan-jedini logor za Srbe na području Sarajeva.

- A mi tvrdimo i dokazaćemo da su postojala 124 logora i da je jedan od njih bio "Viktor Bubanj" - naglasio je Jovičić, te dodao da su otpuženicom obuhvaćena nižerangirana lica.

- Može se očekivati da će se u toku sudskog postupka doći do istine. U prvom redu treba utvrditi kome je prvo palo na pamet da otvori logor za Srbe, ali i da otkrijemo pojedinosti koje ni do danas nisu poznate, jer tragamo za mnogim licima, koja su zvjerski likvidirana u tom prostoru, a njihovi posmrtni ostaci do danas nisu nađeni - rekao je Jovičić.

Kako je rekao, biće zanimljivo vidjeti kako će se tokom postupka ponašati sudije i tužioci, koji sjede u zgradi, niz čije je zidove danima tokom rata tekla srpska krv. On je podsjetio da su srpski logoraši pokušali da na zgradi nekadašnje kasarne, postave spomen-ploču, ali da je to u federalnom Sarajevu doživljeno kao provokacija.

- Nikada nam nije bila namjera da provociramo! Naša je namjera bila i ostaće da dokažemo da su u prethodnom ratu stradali Srbi - istakao je Jovičić.

Darko Babalj, poslanik SDS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, istakao je da je Tužilaštvo trebalo i ranije da počne podizati optužnice.

- Ako svi događaji iz ratnog perioda ugledaju svjetlost dana, onda će se promijeniti slika rata u BiH. Na taj način pokazaće se da nije samo srpski narod jedini odgovoran, jer je u BiH vođen građanski rat i zločini su se dešavali na svim stranama - naglasio je Babalj.

S. GAJIĆ





Ohrabrajući potez Tužilaštva BiH

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina, Janko Velimirović, smatra ohrabrujućim podizanje optužnice Tužilaštva BiH protiv tri lica zbog ratnih zločina za zločine u kasarni "Viktor Bubanj" počinjenim nad pripadnicima srpskog naroda u toku proteklog rata u BiH.

- Nadamo se da će nakon podizanja optužnice, Sud BiH voditi objektivno i nepristrasno suđenje i da će se kroz izvođenje dokaza i saslušanje preživjelih logoraša iz kasarne "Viktor Bubanj" dokazati navodi iz optužnice, kao i protiv odgovornih, posebno po komandnoj liniji - rekao je Velimirović.

On je podsjetio da u dosadašnjoj praksi rada pravosuđa BiH nije bilo procesuiranja najsloženijih predmeta i najodgovornijih lica za zločine počinjene nad srpskim narodom u toku rata na prostoru Sarajeva.





Optuženi zlostavljali civile srpske nacionalnosti

U saopštenju Tužilaštva BiH navodi se da su optuženi učestvovali u uspostavljanju i održavanju sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti tako što su privedene civile srpske nacionalnosti s područja grada Sarajeva prihvatali i protivzakonito zatvarali u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj", gdje su bili podvrgnuti namjernom nanošenju snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (mučenje), nanošenju povreda fizičkog integriteta ili zdravlja i prisiljavanju na prinudni rad, što je imalo za posljedicu smrt osamnaest zatvorenika.





Optužnica podignuta pod pritiskom

Boro Medić, potpredsjednik Saveza logoraša RS, pozdravio je podizanje optužnice, ističući da je riječ o nižerangiranim licima. On smatra da u cijeloj priči ne treba zanemariti ni mogućnost da je sve urađeno i pod plaštom međunarodne zajednice.

- Sada je veliko pitanje da li je sve to posljedica i dugogodišnjeg pritiska iz nevladinog sektora RS - kazao je Medić.

линк